Aedes Divi Iuli

Autor: Franjo Lacković 

Unutrašnjost samoga hrama krasila je golema Cezarova skulptura kao vrhovnog svećenika. Glava skulpture bila je prekrivena ceremonijalnom togom dok se u njezinoj ruci nalazio lituus - zakrivljeni augurski štap...

Monumentalni događaji koji su uslijedili nakon atentata na Gaja Julija Cezara na Martovske ide, 15. ožujka 44. g. pr. Kr., inspirirali su konstrukcija hrama posvećenog njegovom božanskom duhu. Nakon njegovoga ubojstva, tijelo umorenoga diktatora doneseno je na Forum, gdje je Marko Antonije - tada konzul - Cezarov prijatelj i poručnik održao svoju famoznu oraciju. Stojeći na Rostri, ispred hrama Kastora i Poluksa, božanskih blizanaca, prozvao je Cezara bogom i okupljenoj svjetini pokazao njegov okrvavljeni i noževima probodeni ogrtač. Epohalan događaj čitavog spektakla bio je trenutak kada je Marko Antonije okupljenom narodu pokazao voštani izljev Cezarovoga tijela, u stvarnoj veličini, s brojnim ranama koje je zadobio tijekom atentata. Reakcija je bila i više nego očekivana - rimski puk pobunio se protiv "osloboditelja", kako su se ubojice od milja voljele nazvati. Vođena, prema Svetoniju, dvama naoružanim duhovima okupljena je gomila napravila golemu pogrebnu lomaču, bacajući na nju sve čega se mogla dokopati. Na mjestu Cezarove pogrebne lomače, rimski je puk podigao oltar s dvadesetak stupova visokih gotovo 6 metara s natpisom PARENTI PATRIAE - ocu domovine.

Trinaest godina kasnije, 31. g. pr. Kr., Oktavijan je došao na vlast. Kao unuk Cezarove sestre te njegov posvojeni sin, novi je vladar odlučio sprovesti senatski dekret iz 42. g. pr. Kr., kojim je odobrena izgradnja hrama božanskome Juliju. Trodnevni trijumf održan je ne bi li se proslavila njegova posveta, ali i Augustovi vojni pothvati. Prvoga dana, Oktavijan je proslavio svoje pobjede nad Panonima, Dalmatima i Japodima. Drugoga, svoju pobjedu kod Akcija, a posljednjeg dana pokoravanje Egipta. Unutrašnjost samoga hrama krasila je golema Cezarova skulptura kao vrhovnog svećenika. Glava skulpture bila je prekrivena ceremonijalnom togom dok se u njezinoj ruci nalazio lituus - zakrivljeni augurski štap (prethodnica današnjih biskupskih štapova). Zvijezda, simbol Cezarove deifikacije, krunila je skulpturu. Do 15. st. hram je u velikoj mjeri ostao netaknut, kada je zbog potreba gradnje okolnih crkva i palača lišen svog mramora i kamenja. Do danas su preživjeli samo dijeli cementne jezgre hramske platforme. Širina hrama iznosila je c. 27 metara, a dužina 30 metara. Podijum hrama bio je visok minimalno 5.5. metara, a njegovi stupovi, izgrađeni vjerojatno u korintskom stilu, c. 12 metara. 

Bibliografija:

Gorski, Gilbert; Packer, James. The Roman Forum - A Reconstruction and Architectural Guide. Cambridge: Cambridge University Press, 2015.

Platner, Samuel. The Topography and Monuments of Ancient Rome. Boston: Ally and Bacon, 1911.