Prijedlozi za gledanje
Barbari/Barbaren (serija, 2020. - danas)
Nova Netflixova serija Barbarians (originalni naslov Barbaren) u njemačkoj produkciji prati život germanskih plemena koja su se ujedinila i teško porazila rimsku vojsku u bitci u Teutoburškoj šumi 9. godine. Serija je prije svega igrana, ali bazirana na povijesnim događajima. Kritičari dovode u pitanje neke prikaze povijesnih događaja, ali smatramo da se u igranoj seriji ovog oblika ne treba obazirati isključivo na tu sferu. Ova serija će vas brzo zainteresirati i vrijedi ju pogledati. Zasad možete pogledati jednu sezonu sa šest epizoda, a u najavi je snimanje iduće sezone. Smatramo važnim izdvojiti da likovi u seriji koji glume Rimljane koriste i dobro izgovaraju latinski jezik, što je velika promjena u odnosu na druge serije gdje likovi većinom govore engleskim jezikom. U seriji germanska plemena pričaju modernijim njemačkim jezikom, ali su se u produkciji potrudili prilagoditi ga govoru germanskih plemena. Serija je za svaku preporuku i s nestrpljenjem iščekujemo drugu sezonu!
Mary Beard's Ultimate Rome: Empire Without Limit (dokumentarna miniserija, 2016.)
Mary Beard (1955.) poznato je ime u kontekstu istraživanja antičkog Rima. Sveučilišna profesorica i autorica brojnih knjiga o antičkom Rimu poznata je po populariziranju rimske povijesti i izvan akademskih krugova. Tako je nastala i ova miniserija iz 2016. godine. Mary Beard na izuzetno zanimljiv način nastoji približiti i rasvijetliti naoko poznate stvari oko osnutka Rima, svakodnevnog života, identiteta rimskih građana te, naposljetku, pada Carstva. Profesorica kroz četiri epizode obilazi brojne lokalitete te koristi razumljiv jezik kojim privlači i onu publiku koja inače nema previše doticaja s tematikom.
Sve četiri epizode dostupne su i na Youtubeu.
Barbarians Rising (dokumentarno-igrana miniserija, 2016.)
"Rome didn't fall in a day" najava je ove dokumentarno-igrane miniserije u 4 nastavka koju je History Channel izbacio 2016. godine. Rimu dakako nikad nije nedostajalo neprijatelja i ovdje se nastoji dati pregled 700 godina barbarskih pobuna protiv njih. U svakoj epizodi pratimo nekoliko poznatih pobunjenika protiv rimske vlasti ili napade određenih vojskovođa, a povjesničari nam daju uvid u uzroke, tijek i posljedice svake od tih kampanja. Temi se pristupa ozbiljno i profesionalno, a posebno su zanimljive animacije i prikaz tijeka borbi na kartama, kao i na bojnom polju. Za igrani dio zadužena su kvalitetna glumačka imena (Jefferson Hall, Tom Hopper, Kirsty Mitchell, itd.) poznati iz serija Black Sails i Game of Thrones. Dalo bi se diskutirati o određenim stvarima, primjerice zašto je kartažanski vojskovođa Hanibal u istom košu s ostalima koje su Rimljani smatrali barbarima. Bez obzira na to, seriju vam svakako preporučamo.
Agora (film, 2009.)
Agora je film Alejandra Amenábara u kojem glavne uloge tumače Rachel Weisz, Max Minghella i Oscar Isaac. Jedan je od rijetkih povijesnih filmova koji obrađuje razdoblje vladavine kasnog Rimskog Carstva u Egiptu, točnije usmjerava se na 391. godinu koju film označuje kao prekretnicu. Radnja se vrti oko glavne junakinje Hipatije, poznate filozofkinje, matematičarke i astronomke staroga svijeta, koja je živjela i djelovala u Aleksandriji tijekom druge polovice 4. stoljeća pa sve do smrti 415. godine. Ona je također dio veće priče u kojoj se prikazuje političko i vjersko previranje u Aleksandriji pri čemu su se sukobili kršćanski biskup Ćiril i rimski prefekt Orest. Taj sukob prouzročit će Hipatijino ubojstvo koju su kršćani ubili 415. godine.
Prije svega treba pohvaliti produkciju i scenografiju koja gledateljima omogućava uživljavanje u mjesto i vrijeme radnje u kojem su se miješali razni kulturni i vjerski utjecaji. Posebno privlačne scene u filmu su one u kojima se prikazuje slavljenje sinkretičkog božanstva Serapisa, a publiku napetom drže scene masovnih borbi na ulicama Aleksandrije. Također, treba spomenuti i kvalitetan posao koji su odradili glumci koji su se prilično dobro snašli u zadanom scenariju. Jedna od zamjerki u samoj kostimografiji može se naći kod prikaza rimskih vojnika koji u filmu nose vojnu opremu koja bi se (u najboljem slučaju) mogla okarakterizirati kao oprema rimskih vojnika 1. stoljeća, a nikako ne rimskih vojnika koji su služili u Egiptu krajem 4. stoljeća.
U filmu su dodani brojni elementi koji su, ili na granici, ili nemaju previše veze sa stvarnim događajima. Primjerice, u priču je dodano da su kršćani uništili aleksandrijsku knjižnicu koju su autori filma poistovjetili s hramom Serapisa, a iz izvora je poznato da aleksandrijska knjižnica nije postojala dugi niz godina prije toga. U stvarnosti, Serapisov hram kršćani su doista uništili (gotovo sravnili sa zemljom) 391. godine, ali on se ne može poistovjetiti s poznatom knjižnicom. Dodani su i pojedini sukobi kršćana i Židova, Ćirilovo osuđivanje Hipatijinog učenja jer je žena, Hipatijino zalaganje za heliocentrizam i ateizam. Sve to nema previše utemeljenja u povijesnim izvorima, ali učvršćuje sliku autora filma o tome da je Hipatija bila mučenica za znanost te da je njezino ubojstvo i uništenje knjižnice dovelo do mračnog doba.
Sve u svemu, film vrijedi pogledati i u njemu će svatko pronaći barem jedan segment koji mu odgovara.
Ludi rimski carevi (dokumentarno-igrana miniserija 2006.)
Da i mi "konja za utrku imamo" dokaz je ova miniserija u produkciji HTV-a. Iako je možda prošla ispod radara za razliku od drugih projekata autora Božidara Domagoja Burića (Hrvatski kraljevi, Republika i Doba uskoka), ova miniserija svakako je vrijedna spomena. Kroz 4 epizode naglasak je na rimskim carevima koje povijest pamti kao kontroverzne vladare, a to su: Kaligula, Neron, Komod i Elagabal. Ono što je posebna vrijednost serije je da se nastoji propitati ustaljene povijesne predodžbe o njima kao okrutnim i ludim vladarima te vidjeti što od navedenog ima uporište u stvarnosti. Stručni komentatori u seriji bili su neki od najvećih svjetskih stručnjaka za antičku povijest, kao i domaći stručnjaci (prof. dr. sc. Petar Selem, prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić i prof. dr. sc. Marina Milićević-Bradač). Naslovne uloge u seriji tumačili su glumci bez prethodnog iskustva, a pokazalo se da se u tim ulogama jako dobro snalaze.
Rim/Rome (serija, 2005.-2007.)
Prije nego je HBO započeo s projektima poput Game of Thrones snimljena je jedna od najboljih serija ikad. Radi se o seriji Rim (Rome) čiji su idejni začetnici J. Milius, W. J. MacDonald i B. Heller. Tematika je na prvu tipična, pratimo uspon Gaja Julija Cezara i transformaciju Republike te sve dobro znane događaje koji su uslijedili. Rim je po tko zna koji put poprište političkih igara i sukoba moći. Naravno, u seriji su i dobro znani likovi poput Gneja Pompeja, Marka Antonija, Cicerona, Gaja Oktavijana i drugih. Međutim, serija ne bi bila to što je bez dva glavna lika koji se često nađu u blizini svih tih slavnih ličnosti i događanja. Radi se o dvojici vojnika koje utjelovljuju Ray Stevenson (Titus Pullo) i Kevin McKidd (Lucius Vorenus) i zbog kojih ćete jednostavno zavoljeti ovu seriju. Ujedno, to je jedna od najskupljih serija ikad snimljenih i izvrsno prikazane scene ratovanja su dokaz tome. Treba napomenuti da je serija pomaknula granice eksplicitnog sadržaja koji se prikazuje na ekranima stoga serija nije preporučljiva za mlađe uzraste.
Pasija (film, 2004.)
Pasija je vjerojatno najpoznatiji film koji se bavi tematikom muke Isusa Krista, a za režiju i produkciju zaslužan je Mel Gibson. Film prati posljednjih 12 sati Isusova života, a u glavnim ulogama su Jim Caviezel (Isus), Maia Morgenstern (Djevica Marija) i Monica Bellucci (Marija Magdalena).
Radnja je temeljena na Evanđeljima, a već iz prvih scena jasno je da se radi o dubokom i potresnom, ali svakako kvalitetnom filmu. Ostatak filma prolazi kroz dobro poznate scene suđenja, kazne bičevanjem, nošenja križa na mjesto raspeća i smrti, a retrospektivno se vraća i na događaje poput Govora na gori i Posljednje večere. Velika vrijednost je u tome što su dijalozi na originalnim jezicima (latinskom, hebrejskom i aramejskom) te se može jasnije uočiti odnos rimske vlasti i domaćeg stanovništva u Jeruzalemu. Film je po izlasku obilježen kontroverzama, a najviše se rasprave vodilo o vrlo eksplicitnim prikazima mučenja Isusa.
U svakom slučaju, film je snažno utjecao na glumce, ali i publiku širom svijeta te još nije izgubio na popularnosti. Neovisno o religijskom opredjeljenju film svakako preporučamo, ali zasigurno nije za mlađu publiku te one slabijeg želuca.
Gladijator (film, 2000.)
Film Gladijator (eng. Gladiator) s razlogom je jedan od najpoznatijih povijesnih blockbustera ikada snimljenih. Glavni glumac Russell Crowe utjelovljuje lik generala Maksima Decima Meridija koji stječe naklonost cara Marka Aurelija (Richard Harris) nakon rata s germanskim plemenima. Zaplet situacije događa se kada cara ubije njegov sin Komod (Joaquin Phoenix) koji sebe proglašava carem te naredi Maksimovo ubojstvo. On uspije izbjeći smrt, ali ne i njegova obitelj, koju je Komod također dao pogubiti. Tada počinje Maksimov put kao roba i gladijatora u arenama vođenog željom za osvetom zbog smrti svoje obitelji. Iako film zapravo obiluje prikazom događaja koji nemaju uporište u stvarnosti, film ima vrijednost prvenstveno zbog vizualnih efekata, odlične glumačke postave, epske glazbe i svega drugog zbog čega je i osvojio 5 Oscara na dodjeli 2001. godine. Također, film je utabao put za ostale povijesne spektakle snimljene zadnjih 20 godina počevši s Trojom, Aleksandrom Velikim, Kraljevstvom nebeskim pa sve do danas. Valja spomenuti da je jedan od producenata filma Gladijator i rođeni osječanin Branko Lustig, koji je za ovaj film nagrađen drugim Oscarom (prvi je dobio za film Schindlerova lista iz 1993. godine).
Asterix & Obelix (filmovi, 1999.-2012.)
Godina je 50 pr. Kr. Rimljani su okupirali cijelu Galiju. Doduše, ne baš cijelu...
Tim riječima započinje svaki nastavak kultnog stripa Asterix po kojemu su nastali brojni animirani i igrani filmovi. Filmove koje ovdje preporučamo ne moramo posebno opisivati jer vjerujemo da su svi imali priliku pogledati barem jednom nešto od navedenog. Ova alternativna francuska povijesna priča uz junake Asterixa i Obelixa osvojila je simpatije publike diljem svijeta.
Nastavci su redom: Asterix i Obelix protiv Cezara (1999.), Asterix i Obelix: misija Kleopatra (2002.), Asterix na Olimpijskim igrama (2008.) i Asterix i Obelix: God Save Britannia (2012.)
Quo vadis (film, 1951.)
Gotovo nestvarno zvuči da je ovaj film snimljen prije gotovo 70 godina s obzirom da ga i danas mnogi smatraju izvrsnim ostvarenjem. Radi se o povijesnom spektaklu u režiji Mervyna LeRoya i jedan je od najvećih holivudskih projekata sredine 20. stoljeća. Radnja je temeljena na istoimenom romanu književnika Henryka Sienkiewicza, a priča prati zadnje godine vladavine cara Nerona. Fokus je na njegovim progonima kršćana, a uloga sv. Petra jasna je i iz samog naslova filma. Jedan od protagonista u filmu je rimski vojskovođa Marko Vinicije (Robert Taylor) koji se zaljubi u kršćanku Ligiju (Deborah Kerr), što se provlači kroz glavnu tematiku progona i zapleta koji se odvijaju. Glumac Peter Ustinov koji utjelovljuje lik cara Nerona na neki način je ukrao show svojim osebujnim načinom glume ekscentričnog cara. Film je sniman u blizini Rima, a za potrebe snimanja izgrađene su čitave rekonstrukcije povijesnih građevina i sašiveno je na tisuće pojedinačnih kostima. Nažalost, unatoč nominaciji za Oskara u 8 kategorija, nije osvojio niti jedan, ali je financijski film bio itekako uspješan.
