Kurija 

Autor: Franjo Lacković

...iako se često postojeća zgrada Senata povezuje s glamuroznim debatama rimskih senatora iz republikanskoga razdoblja, ona to u stvarnosti nije.

Prema rimskome povjesničaru Liviju, legendarni osnivač Rima, Romul (771 -717. g. pr. Kr.), prvi je utemeljio Senat kao savjetodavno tijelo kraljeva. Ovaj prvotni Senat brojao je 100 ljudi, a činile su ga očevi/vođe (patres) plemenitih rodova, čiji će potomci ubrzo postati rimska aristokracija - patriciji. Gdje je Senat održavao sjednice u prvim desetljećima svoga postojanja, nije poznato. Koristeći ratni plijen stečen osvajanjem latinskoga grada Albe Longe, treći rimski kralj Tulije Hostilije (672 - 641. g. pr. Kr.) dodao je postojećem Senatu aristokraciju iz Alba Longe i, za svoj uvećani Senat, izgradio mjesto za održavanje sjednica - Kuriju, na sjeverozapadnoj strani Foruma. Ova zgrada, za koju nam Livije kazuje kako se nastavila zvati Curia Hostilia sve do vremena naših otaca, bila je pravokutnoga oblika s drvenim krovom i formalno je bila smatrana hramom, a unutrašnjoj joj je bila oslikana prizorima iz rimske povijesti.

Nakon što je Sula proveo svoju reformu Senata i povećao broj njegovih članova na 600, 81. g. pr. Kr. dao je prošiti postojeću zgradu. Iako je generalni plan Kurije ostao identičan onomu staromu, Ciceron je zapisao kako nova zgrada u mojim očima izgleda manja nakon svog proširenja. Sulina zgrada Senata poživjet će otprilike 30 godina, samo da bi pred kraj republikanskoga razdoblja bila spaljena u uličnim borbama između Klodija i Milona.

Godine 52. pr. Kr. Faust Sula, najstariji sin preminuloga diktatora, ponovno je obnovio Kuriju, ali je ona svega nekoliko godina kasnije, a pod izlikom izgradnje hrama Fortuni, ponovno uništena. Rane 44. g. pr. Kr., njezina je rekonstrukcija dodijeljena Gaju Juliju Cezaru - upravo ju je on postavio na ono mjesto na kojem se zgrada nalazi i danas, a nakon Cezarova ubojstva iste godine, Senat je predložio kako bi njegova nedovršena struktura također trebala nositi tradicionalni naziv Curia Hostilia. Ipak, 29. g. pr. Kr., budući rimski car Gaj Oktavijan završio je izgradnju zgrade te novoj zgradi Senata nadjenuo ime Curia Julia. Na ovaj način isticao je svoju rodbinsku vezu s Cezarom, ali i legitimizirao svoje vlastite političke aspiracije. Godine 94. car Domicijan obnovio je zgradu nakon požara koji je zahvatio Rim za vrijeme vladavine cara Nerona, 64. godine. Obnovljena zgrada ponovno je izgorjela 283. godine, a njezin restaurator ovoga puta bio je car Dioklecijan. Upravo je ova zgrada, izgrađena pred kraj trećega stoljeća, ona koja je preživjela do današnjih dana. Iz tog razloga, iako se često postojeća zgrada Senata povezuje s glamuroznim debatama rimskih senatora iz republikanskoga razdoblja, ona to u stvarnosti nije. Zgrada koju danas vidimo nije ona u kojoj je Ciceron držao svoje poznate govore protiv Katiline ili zgrada u kojoj je Katon proklamirao kako Kartagu treba razoriti. Zapravo, već počevši s razdobljem cara Trajana (98 - 117. g.), jako malo političkoga života odvijalo se u njoj.

Bibliografija:

Gorski, Gilbert; Packer, James. The Roman Forum - A Reconstruction and Architectural Guide. Cambridge: Cambridge University Press, 2015.

Watkin, David. The Roman Forum. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 2009.