Slavoluk Septimija Severa

Autor: Franjo Lacković

Njegova impresivna vanjština bila je izgrađena od blokova turskog, grčkog i talijanskog mramora, a u antici, slavoluk je služio kao bogati pijadestal za brončanu skulpturu koja se nalazila na njegovom vrhu.

Vladavina antoninske dinastije, koja je Rimu dala gotovo stoljeće mira i blagostanja, naglo je prekinuta kada je 31. prosinca 192. godine ubijen rimski car Komod. Nemaran prema svojim službenim dužnostima i sve više nestabilan, Komod je s vremenom na sebe uspio navući bijes i osobne pretorijanske straže. Upravo je Laetus, njegov pretorijanski prefekt, stajao iza urote koja je na tron, ma koliko god kratko, dovela prominentnog senatora Partinaxa. Ipak, Partinax se pokazao nepodobnim u očima pretorijanske straže te je nakon samo tri mjeseca vladavine ubijen, a prijestolje je prodano Didiju Juliju - bogatom senatoru, koji je svakom pretorijancu obećao nagradu od 25 000 sestercija. Rimski narod, ali što je još važnije članovi carske administracije, nisu prihvatili ovakav pakt te su se guverneri triju militariziranih provincija nedugo nakon toga otvoreno pobunili protiv Rima - jedan od tih generala bio je upravo Septimije Sever. Sposobniji, ili jednostavno sretniji, od ostalih generala, Septimije je već 9. travnja proglašen za cara. Do 1. lipnja bio je u Italiji, kada ga je Senat priznao kao zakonitog cara, već je iduće godine stekao kontrolu na Istoku, gotovo aneksirao čitavu Mezopotamiju, a 197. g. uklonio pretendente na Zapadu. Vrativši se na Istok, 198. g., osvojio je Ctesiphon, glavni grad Partskog Carstva (40tak kilometara od današnjeg Bagdada) i uzeo naslov Parthicus Maximus.

Posvećen kasne 202. ili rane 203. g., slavoluk Septimija Severa na Forumu, slavi upravo njegova istočna osvajanja, kao i slavodobitnu vladavinu njega i dvojice mu sinova - Karakale i Gete. Smješten na sjeverozapadnom kraju Foruma, između Rostre i Curia Julia, a ispred Hrama Sloge i Kurije, slavoluk Septimija jedini je spomenik na rimskome Forumu koji je do nas došao gotovo sačuvan u potpunosti. Njegova impresivna vanjština bila je izgrađena od blokova turskog, grčkog i talijanskog mramora, a u antici, slavoluk je služio kao bogati pijadestal za brončanu skulpturu koja se nalazila na njegovom vrhu. Skulptura je prikazivala kočiju u kojoj se nalazio Sever i božica pobjede - Viktorija, praćeni njegovim sinovima Karakalom i Getom kao i četirima vitezovima. Nažalost, nikakvi tragovi ove skulpture nisu pronađeni. Osim toga, slavoluk je služio kao i imperijalna verzija današnjih plakata. Pri vrhu, s obje strane, bila je uklesana i posveta:

Senat i rimski narod (posvećuju) ovaj spomenik caru Cezaru Luciju Septimiju Severu Piu Partinaxu, sinu Marka (Aurelija), Augustu, Ocu Domovine, Partu, Arabiku i

Parthicusu Adiabenicusu, vrhovnom svećeniku, s tribunskom moći po jedanaesti put, proglašen imperatorom jedanaesti puta, konzul po treći put, prokonzul

i caru Cezaru Marku Aureliju, Antoninu, sinu Lucija, Augusta, Pija Sretnog, s tribunskom moći po šesti put, prokonzulu, Ocu Domovine (=Karakali),

najbolji i najsretniji princeps ­- i,

jer su obnovili Republiku i proširili Carstvo rimskoga naroda

svojim izvanrednim vrlinama i kod kuće i vani. SPQR

Brončana slova kojima su ove riječi bile ispisane, dakako, odavno su nestala, ali ono što je ostalo jesu udubljenja koja su ona stvorila, kao i tragovi uklanjanja imena cara Gete. Naime, godine 212. Karakala je ubio Getu te proglasio damnatio memoriae zbog čega je svaki spomen i prikaz Gete na slavoluku izbrisan. Slavoluk kao takav, visok je 23 metra, širok 25 metara i dubok 11,85 metara te je ukrašen bogatim reljefima koji prikazuju, između ostaloga, božicu Viktoriju, riječne bogove, Marsa, rimske vojnike koji vode partske zarobljenike, opsade gradova itd.

Bibliografija:

Gorski, Gilbert; Packer, James. The Roman Forum - A Reconstruction and Architectural Guide. Cambridge: Cambridge University Press, 2015.

Platner, Samuel. The Topography and Monuments of Ancient Rome. Boston: Ally and Bacon, 1911.