Steven Pressfield - Vatrena vrata
Autor: Danijel Vincetić
Epski roman "Vatrena vrata" autora Stevena Pressfielda predstavlja bitku kod Termopila 480. pr. Kr. kroz lik Kseona, perijeka rodom iz grada Astakosa. Djelo se sastoji od osam knjiga, a svaka knjiga nosi naslov po liku koji je obilježio poglavlje unutar knjige, izuzev one posljednje koja nosi naslov Termopile. Radnja romana započinje nakon same bitke, gdje Kseon retrospektivno kroz sjećanje priča Kserksovom zapisničaru o bitci i o onome što joj je prethodilo. Autor nas time u prvim poglavljima upoznaje s Kseonovim djetinjstvom, razaranjem rodnoga mu grada te ubojstvom njegove obitelji. Kao jedini preživjeli, on, njegova sestrična Diomaha i rob Bruksej, dvije su godine proveli u divljini, a sam Kseon zakleo se da će otići u Spartu te se osvetiti Argošanima. U trenutku svoje slabosti, grčki bog Apolon ga uzima pod svoje okrilje te mu predodređuje put strijelca i odlazak u Spartu. Vođen tim činom i pobjedom Sparte nad Argosom za koju je načuo, Spartanci za Kseona postaju sinonim za bogove osvete.
U prvoj knjizi naslovljenoj po Kserksu, spominju se i prvi događaji kojima je Kseon posvjedočio, a to su strogi načini edukacije spartanskih dječaka zvani agoge. Surovost odgoja u spartanskim agogama, pokazuje i Kseonovo svjedočenje batinjanju spartanskog dječaka Terijandera koji je pod silinom udaraca i usprkos tvrdoglavoj izdržljivosti preminuo. S obzirom na to da je Kseon perijek, odnosno drugi po staležu u spartanskoj hijerarhiji građanstva i iz drugog grada, autor s namjerom uzima lika za pripovijedanje koji ne glorificira, već realno opisuje Spartu i njezinu ulogu u sukobu s Perzijskim Carstvom. Knjiga naslovljena po Aleksandru predstavlja odnos između njega i Dijaneka koji mu prenosi znanje prijeko potrebno da bi se postalo velikim ratnikom. Dijanek je ujedno i povijesna osoba kojoj se pripisuje odgovor borcu iz Trahinije kako je perzijskih strijelaca toliko da kada odapnu strijele, one zaklone sunce, na što je Dijanek odgovorio da će se onda boriti u hladu. U drugoj knjizi ističe se i lik Polinika, jednog od najhrabrijih i najboljih spartanskih ratnika koji je uz sve odlike olimpijskog pobjednika bio iznimno surov i nadasve nemilosrdan, posebice prema Aleksandru. Radnja druge knjige kulminira bitkom između Spartanaca i njihovih saveznika protiv Antirionjana i njihovih sirakuških saveznika. Treća knjiga naslovljena je po liku imena Kokot odnosno Dekton, helotu koji je postao potencijalna meta krypteie zbog svog prijezira prema Spartancima i njihovom društvu. Areta, Dijanekova supruga, odigrala je ključnu ulogu koja će predodrediti sudbinu Dijaneka, Kokota te njegovog djeteta jer svojim hrabrim istupom spašava svojeg nećaka i dijete te šalje supruga na put bez povratka u odred 300 odabranih Spartanaca.
Već spomenuti Polinik krasi petu knjigu romana, u kojoj se probrana vojska spartanskih hoplita uz ostale grčke saveznike upućuje na Termopile kako bi zaustavili perzijsku invaziju Grčke. "Molon labe" /dođite i uzmite (ih)/, reče Leonida na Kserksov zahtjev da predaju oružje. U šestoj knjizi, Dijanek uz polemarha Olimpeja i ostale Spartance predvodi saveznike u krvav boj protiv mnogobrojne Kserksove vojske. Autor vrlo detaljno približava iznimne ljudske napore sukobljenih strana, ali i njihove pristupe ratovanju. Pri tome, ne štedi ni jednu stranu te postupno prekida živote likova na spartanskoj strani. Svoj vrhunac roman doživljava u sedmoj i osmoj knjizi koje su nazvane po spartanskom kralju Leonidi i samim Termopilima. Manja skupina Spartanaca pokušava izvesti atentat na Kserksa, a Leonida šalje zapovijed za povlačenje svim saveznicima. Tespijci, njihovi štitonoše te spartanski štitonoše uz helote odbijaju zapovijed te ostaju s Leonidom i njegovih 300 Sparatanaca pružiti posljednji, legendarni otpor moćnom protivniku.
Knjiga je ostavila odličan dojam, prije svega jer je prožeta grčkom terminologijom koja je dobro pojašnjena te daje detaljan prikaz spartanskog života na svim ravnima. Likovi, bili oni fikcijski ili stvarni, su iznimno dobro građeni i na unikatan način dočaravaju ovo razdoblje grčke povijesti. Iz tog razloga, ne treba čudti činjenica da se knjiga našla i na popisu američke vojske kao lektirno djelo zbog svojih prikaza časti, dužnosti, soticizma te morala. Bez zadrške, knjiga bi se mogla svrstati u trijumfalna djela povijesne fikcije, a jedina mana ostaje što knjiga nije dobila ekranizaciju naspram stripa Franka Millera "300" koji je poslužio redatelju Zacku Snyderu da napravi istoimeni film iz 2006. godine.