12. svibnja 113. g. - posvećen Trajanov trijumfalni stup

Velebni stup koji i danas možemo vidjeti na Trajanovom forumu u Rimu svjedoči uspješnoj vladavini ovog cara koji je za mnoge jedan od najznačajnijih rimskih vladara u povijesti. Nakon što je naslijedio cara Nervu 98. godine, Trajan je ubrzo krenuo u pohod protiv Dačana koji su naseljavali područje pretežno današnje Rumunjske. Pobjeda nad njima ovjekovječena je na impresivnoj građevini čiju je izgradnju vodio čuveni Apolodor iz Damaska, zadužen i za brojne druge građevinske pothvate, prije svega samog Trajanovog foruma. Trijumfalni stup visok je 30 metara i od baze do vrha ukrašen je spiralnim reljefima koji prikazuju najvažnije trenutke kampanje i pobjedu nad Dačanima. Kao i druge građevine, stup je vjerojatno bio obojan živim bojama. Nekad se na vrhu stupa nalazio kip Trajana koji je u 16. stoljeću zamijenjen kipom rimskog zaštitnika sv. Petra. Inače, vladavina cara Trajana smatra se vrhuncem rimske moći, teritorijalnog širenja i blagostanja općenito, a zato se budućim carevima na inauguraciji govorilo: "Felicior Augusto, melior Traiano." U slobodnom prijevodu to bi značilo: "Da budeš sretniji od Augusta i bolji od Trajana."

15. svibnja 392. g. - Valentinijan II. pronađen mrtav u svojoj bečkoj rezidenciji

Valentinijan II., punoga imena Flavije Valentinijan, rođen je 371. godine u modernoj Njemačkoj. Bio je sin rimskoga cara Valentinijana I. i njegove druge žene, Justine. Sa samo četiri godine, 22. studenog 375. godine, pet dana nakon očeve smrti, mladi Valentinijan proglašen je carem u Aquincumu (moderna Budimpešta). Iako je proklamacija bila donesena bez odobrenja dva živuća cara, Valensa i Gracijana, obojica su kasnije prihvatila Valentinijana i dozvolila mu da, pod regentstvom svoje majke, upravlja Italijom, Afrikom i Ilirikom. 

Tijekom čitave svoje vladavine čini se da Valentinijan nije imao nikakvog pravog autoriteta te je bio samo politička figura u rukama različitih interesnih skupina. Nakon kratke uzurpacije vlasti, Valentinijan je nad Zapadom nastavio upravljati iz Galije, koja je bila pod kontrolom Arbogasta - regenta novog istočnog cara Teodozija I. Velikog. Sukob između ove dvojice, vjerojatno je bio i uzrokom njegove smrti, 15. svibnja 392. godine. Upravo na današnji dan Valentinijan je pronađen obješen u svojoj carskoj rezidenciji. Iako je Arbogast Valentinijanovu smrt opisao kao samoubojstvo, većina izvora se slaže da je upravo on naložio carevu smrt.