Siječanj

2021-12-21

24. siječnja

41. godine - ubijen car Kaligula - na prijestolje dolazi Klaudije

Car Kaligula (pravog imena Gaius Caesar Augustus Germanicus) rođen je 12. godine, a umire na današnji dan 41. godine. Ime Kaligula potječe od umanjenice latinske riječi za vojnu čizmu (caligae), a taj nadimak nadjenuli su mu vojnici njegova oca jer je u djetinjstvu često s njim boravio u vojnim logorima. Po redu je treći rimski car, a na prijestolju je naslijedio cara Tiberija 28. godine.

Njegova kratka vladavina u povijesnim izvorima opisana je kao okrutna i ekscentrična. Iako ti izvori nisu uvijek posve objektivni, činjenica je da Kaligula nije imao namjeru balansirati odnose između carske i senatorske vlasti, već je nastojao koncentrirati moć u svojim rukama. Za njegovu vladavinu vežu se događaji poput onoga da je vlastitog konja proglasio (ili htio proglasiti) konzulom, da je stupao u incestuozne odnose sa svojim sestrama i da je sudjelovao u različitim seksualnim skandalima. Činjenica je da je Kaligula više truda posvetio izgradnji vlastitog kulta ličnosti, a manje samoj vladavini Carstvom te si je priskrbio brojne političke neprijatelje.

Na čelu urote protiv Kaligule bio je pretorijanski stražar Gaj Kasije Chaerea kojega je Kaligula često ismijavao i vrijeđao. Urotnici su Kaligulu dočekali u podzemnim hodnicima carske palače i izboli ga mačevima 30-ak puta. Također su ubili i Kaligulinu ženu i kćer (ako je vjerovati Svetoniju smrskali su joj glavu o zid). Prema predaji, tijekom ubijanja u carskoj palači, Kaligulin stric Klaudije skrivao se iza zavjese u strahu da će ga ubiti. Tamo ga je pronašao jedan vojnik koji ga je odveo u pretorijanski vojni logor, gdje su ga proglasili carem.

Klaudije će se na prijestolju zadržati do 54. godine.

76. godine - rođen car Hadrijan

Car Hadrijan, treći po redu u periodu "Pet dobrih careva", rođen je u provinciji Hispaniji na današnji dan 76. godine. Rimskim carem postat će 117. godine smrću cara Trajana. Hadrijan će ostati upamćen po više stvari, a prije svega pod nazivom "car - putnik". Taj naziv dobio je jer je veći dio svoje vladavine proveo putujući Carstvom i tako nadgledao stvari "iz prve ruke".

U provinciji Britaniji naredio je izgradnju zida (ostatci vidljivi i danas) da bi spriječio barbarske provale na taj teritorij, a time su i troškovi obrane bili smanjeni. Put ga je više puta odveo u Hispaniju, Afriku, istočne provincije i Grčku. U Grčkoj je rado boravio u Ateni, a u dva navrata sudjelovao je u Eleuzinskim misterijima (https://inquanti.webnode.hr/l/eleuzinski-misteriji/).

Od građevinskih zahvata, kojih je bilo mnogo, valja istaknuti obnovu rimskog hrama Panteona izgrađenog tijekom vladavine cara Augusta.

Kraj njegove vladavine obilježit će Drugi židovski ustanak (ponegdje se vodi kao treći), koji je trajao od 132. do 136. godine. Pokušaja učvršćivanja rimskog religijskog sustava i carskog kulta među Židovima bio je povod za ovaj ustanak pod vodstvom Simona bar Kohbe. Kao i tijekom prvog ustanka, Rimljani su na početku pretrpjeli značajne gubitke. Simon bar Kohba uspio je tri godine voditi ustanak i dio Židova smatrao ga je obećanim mesijom kojeg su još uvijek čekali. Bar Kohba ubijen je 135. godine, a nakon gušenja ustanka došlo je do velike osvete Rimljana: uništavanje sela i gradova, raseljavanje stanovništva i promjena imena provincije.

Hadrijanov značaj za područje Hrvatske vidljiv je u tome što je oko godine 124. Cibalae (današnje Vinkovce) uzdigao na rang municipija, a oko 133. Mursu (današnji Osijek) uzdigao na rang kolonije.